Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada uveo je nova pravila u funkcioniranje  zgrada. Do kraja 2025. godine trebalo bi biti registrirano oko 400.000 novih Zajednica suvlasnika. Te zajednice su de facto tvrtke koje imaju svoje prihode i rashode, planove i investicije te (ne)uređeni način funkcioniranja. Kako će ti izgledati u budućnosti? Koje su investicijske i financijske prilike u i oko zgrada?

Promatramo li zgradu kao tvrtku, tada moramo promatrati i poslovne postulate i pravila biznisa. Hoće li agenti za nekretnine i kako promijeniti pristup u prodaji stanova; hoće li uz stan “prodavati” i zgradu, odnosno hoće li budućim kupcima taj stan predstavljati kao kupnju udjela u uspješnoj kompaniji ili to uopće neće biti tema njihovog rada; je li nova regulativa za zgrade promijenila stavove kušaca i prodavatelja stanova.

Financijski aspekt zgrade je ključan – jesu li i kako zgrade zanimljive bankama, koliko je zgrada “kao kompanija” rizična za ulaganje, hoće li se promijeniti pristup banaka i financijskog sektora općenito prema zgradama; treba li se promijeniti?

Kako uopće izgleda upravljanje zgradom? Koja je uloga predstavnika suvlasnika; je li on direktor zgrade, kako se donose odluke u zgradama, kako izgledas investicijski plan zgrade, kako izgleda obnova (Mali Vatikan je u postupku obnove nakon potresa), kako izgleda sastanak suvlasnika – je li to kao Glavna skupština dioničara?

Kako pravno “posložiti zgradu? Na što treba paziti, koje su stavke ugovora obvezne za ugraditi u Međuvlasničku ugovor; kako postaviti odgovornosti donošenja odluka? Ugovori u zgradama su kao i ugovori u kompanijama.